U moru raznih vrsta i oblika kredita koje nam banke danas nude sve popularniji postaju krediti na osnovu zaloga vrijednosnih papira. Danas postoje dvije osnovne vrste kredita koje možete realizirati ako ste već vlasnici nekih od dionica a to su Margin i Lombardni krediti. Njihova temeljna razlika je to što je prvi po svojoj svrsi namjenski i služi prvenstveno za trgovanje vrijednosnim papirima, a drugi je nenamjenski (lombard = nenamjenski kredit). Kako se u praksi mnogo ljudi tek po prvi put susreće s mogućnošću uzimanja ovih kredita pokušat ćemo na jednostavan način objasniti proceduru njihova odobravanja, naravno njihovu svrhu i namjenu te odgovoriti na pitanja na koja klijenti najčešće traže odgovor.

Što je to margin kredit?
Margin kredit je namjenski kredit kojeg banka odobrava na osnovu zaloga dionica koje klijent već ima u vlasništvu (ovo je ključno, ne možete dobiti kredit za kupnju dionica ako nemate dionice) . On je prvenstveno namijenjen klijentima koji imaju iskustva na tržištu kapitala i koji principom poluge nastoje ostvariti željeni prinos. Svaka banka ima jednu ili više lista dionica - 1. listu dionica - obično najlikvidnije dionice, 2. lista - manje likvidne dionice većeg rizika koje daju manji ponder za odobravanje kredita na osnovu kojih odobravaju margin kredite. Kredit se odobrava u postotku od tržišne vrijednosti dionica koju klijent zalaže, a taj postotak se kreće obično od 50 do 100% ovisno o odlukama pojedine banke te o listi (1. ili 2.) na kojoj se dionice nalaze. Uzmimo primjer da klijent želi dobiti margin kredit, a posjeduje 100 dionica preduzeća X d.d. i 50 dionica Y d.d.. Ako uzmemo da dionica X vrijedi 500 KM i da se nalazi na prvoj listi (1. lista = ponder 1 = znači za vrijednost dionica banka odobrava isti iznos kredita), a da dionica Y vrijedi 2.000 kuna i da se nalazi na drugoj listi (ponder 0,5 = banka odobrava kredit u iznosu od 50% vrijednosti dionica), koliki iznos kredita možemo dobiti? Vrlo jednostavno = 100 kom preduzeća X x 500KM x 1 + 50 kom preduzeća Y x 2.000 x 0,5 = 100.000 KM.

Znači iako imamo dionice koje trenutno na tržištu vrijede 150.000 KM, banka će nam odobriti samo 100.000 KM kredita.

Kako se cijena dionica na tržištu svakodnevno mijenja tako se mijenja i vrijednost klijentovog portfelja koji služi kao zalog. Banke su zbog toga odredile granice koje određuju koliko mora biti vrijednost portfelja u odnosu na odobreni kredit. Također, svaka banka postavlja stope tolerancije do kojih se tolerira pad vrijednosti portfelja.

Margin call je poziv klijentu da podmiri pad vrijednosti portfelja - što on može učiniti uplatom u novcu ili doregistracijom novih dionica. U slučaju da klijent to ne učini banka će biti prisiljena naplatiti kredit prodajom dionica koje služe kao zalog. Klijent najčešće ima vremenski rok (jedan do tri dana) da podmiri obvezu iz margin calla. Isto tako, ako naša vrijednost portfelja raste, banka na zahtjev klijenta može osloboditi onaj dio dionica/novca koji premašuje 200%-tno pokriće kredita.

Kamatna stopa na margin kredite kreće se oko 10%, na kredit se obično plaća samo mjesečna kamata dok se glavnica podmiruje u cijelosti po dospijeću (ili prijevremeno). Također, banke obično naplaćuju i skrbniče naknade s obzirom na vrijednost portfelja koji se nalazi na skrbništvu a koje variraju od pojedine do pojedine banke. Na kraju, treba ponoviti da je margin kredit proizvod za iskusne ulagače koji imaju znanje i vještine prepoznati prilike koje se na tržištu nude i koji su spremni preuzeti povećan rizik.