Finansijski izvještaji osnovni su pokazatelji poslovanja i ogledalo svake kompanije. Brojni su razlozi Zbog kojih želimo da naši izvještaji izgledaju što bolje, da iskažemo što manju zaduženost, što veću likvidnost itd.

Finansijski izvještaji služe kao podloga za ostvarivanje pozitivnih odnosa sa kreditorima, dobavljačima, kupcima, vlasnicima, dioničarima, javnosti, ali i mogućnosti isplate bonusa i drugih nagrada kao udjela u postignutim rezultatima. Kao rezultat toga često smo svjedoci da mnoge kompanije pribjegavaju optimizaciji finansijskih izvještaja.

Etika računovođa
Tada se postavlja pitanje gdje je granica optimizacije te koje knjigovodstvene promjene može izdržati kompanija, a da to nema posljedica za kompaniju i njenu okolinu.

U srži svake poslovne aktivnosti je stvaranje nove vrijednost, širi svoju ponude proizvoda i usluga, razvoj, želja za uspjehom. U ostvarivanju tih ciljeva mnogi pređu granice zakona, ali i granice dobre poslovne prakse. Tu stupaju na scenu računovođe i revizori tu bi trebali biti stručni autoriteti koji takve stvari neće dopustiti. Jedna od ključni radnih postavki računovođa i revizora je upravo radna etika koja im nalaže da nikada ne smiju biti svjesno povezani sa iskazivanjem netačnih računovodstvenih informacija.

Neslavni primjeri
U praksi smo nažalost svjedoci da to nije uvijek tako. Sjetimo se samo što se dogodilo kompanijama "Enron", "Polly Peck", "Maxwell", "Parmalat" i mnogim drugima koje su se preko noći urušile kao "kule od karata" ostavljajući za sobom nesagledive posljedice za zaposlene, investitore, ali i zajednicu u cjelini.

Kompanija "Parmalat" izvela je pogrešno prikazivanje finansijskih rezultata koristeći se fiktivnim prodajama i na taj način prikazivala prihod koji stvarno ne postoji, a s druge strane problematični zajmovi prikazivani su kao dionički kapital. Kreditori su u ovom slučaju direktno oštećeni za iznos od najmanje 5 milijardi dolara (jedan od važnijih kreditora bio je i "Bank of America"). "Enron" je takođe koristio nekoliko različitih trikova za falsificiranje finansijskih izvještaja kao npr.: u pridruženim kompanijama su akumulirani dugovi koji nisu konsolidirani; posudbe od pridruženih kompanija prikazivane su kao prihodi; zamjena aktive prikazana je kao prodaju imovine. Nažalost sve ove kompanije uspješno su prošle i revidiranje finansijskih izvještaja.

>>> Čega se treba paziti - 7 računovodstvenih grijeha <<<
Zanimljivo je pogledati nekoliko najčešćih prevara koje se koriste za "uljepšavanje" financijskih izvještaja:

1. prijevremeno knjiženje prihoda - u slučaju kada usluga još nije završena, kada roba još nije prodata ili kada se prihodi priznaju bez obzira što je naplata odmah u početku posla krajnje nesigurna.

2. knjiženje prihoda koji ne postoji - povrat više uplaćene svote od strane dobavljača kao prihod; lažni predračuni; knjiženje prihoda kod zamjene slične imovine

3. povećanje prihoda uz korištenje zarada iz prošlosti - povećanje prihoda prodajom podcijenjene imovine; povećanje bruto dobitka kroz otpis dugova; namjerno propuštanje zasebnog iskazivanja vanrednih dobitaka ili gubitaka od redovnog prihoda i na taj način modificiranje realne slike poslovanja; pri analizi finansijskih izvještaja vrlo je važno razlikovati prihod iz redovnog poslovanja i vanredni prihod (npr. prodaja dugotrajne imovine).

4. prenos sadašnjih troškova u kasnije razdoblje - pogrešno utvrđivanje troškova (utvrđivanje troškova robe u maloprodaji, manipulacije maržom), neobjektivno usporene stope amortizacije, propust otpisa imovine male vrijednosti

5. propuštanje knjiženja obaveza - knjiženje prihoda umjesto obaveza kada je primljen novac (npr. primljen predujam na žiro-račun knjižen kao prihod umjesto kao obaveza za primljeni predujam), manipulacije iskazivanjem obaveza prema dobavljačima kako dug bi bio zabilježen u knjigama

6. prenos sadašnjih prihoda u kasnije razdoblje - prodaja robe ili usluga, a fakturiranje istih u sljedećem obračunskom razdoblju; stvaranje skrivenih rezervi

7. prebacivanje budućih troškova u sadašnje razdoblje

Uz spomenute najčešće metode manipulacije finansijskim izvještajima u praksi nailazimo i na niz drugih trikova koje je ponekad vrlo teško otkriti budući da ih stručnjaci vješto skrivaju iza računovodstvenih načela i standarda. Kao rezultat neugodnih iskustava posljednjih godina izražen je trend u svijetu da su povjerioci i ulagači počeli ulagati mnogo više pažnje i opreza pri raznim analizama koje obavljaju u svakodnevnom poslovanju. Sigurnost, pouzdanost i kvaliteta finansijskog izvještavanja nužna su pretpostavka zdravog funkcioniranja tržišne ekonomije i temelj bez kojeg kapital ne može biti efikasno alociran.