Ness profitabilnost je jednostavan ali vrlo važan start-up model, toliko jedostavan da ga je vrlo lahko i previdjeti. Englezi ga nazivaju "ramen profitability", što u prevodu znači "instant čorba od mesa i povrća sa tjesteninom od jaja" (Merriam-Webster) i ustvari vuče korijene od neke vrste japanske čorbe. Model je tako nazvao Paul Graham - inače, kome ime ne govori mnogo, utemeljitelj Hacker Newsa i kasnije neke vrste vrlo popularnog poduzetničkog inkubatora i VCa (poduzetnički kreditor - bankar) pod imenom Y Combinator. Eh kad mogu oni u engleskom možemo i mi u bosanskom, pa ćemo mi koncept nazvati - Ness profitabilnost, pa vi odgonetnite po čemu je instant.

Uglavnom, stvar je u tome da se postane profitabilan što je ranije moguće, a to bi se trebalo postići drastičnim rezanjem troškova da bi se uklopili u trenutne prihode. Budući da je model namjenjen projektima u vrlo ranim fazama nakon osnivanja kompanije, gdje su u velikoj većini slučajeva i prihodi mali, recimo do 5.000 KM - ovaj model nema neki veliki apsolutni kvantitativni finansijski značaj.

Čemu onda sve ovo? Prva godina dana je najosjetljiviji period u životu kompanije, gdje većina ne preživi prvu godinu i proglasi bankrot ili na balkanski način vlasnika ubiju utjerivači dugova, u ovom ključnom trenutnku prihodi od 5.000 KM a rashodi od 4.800 KM znače da kompanije ostvaruje 200 KM profita i da ima podlogu da se razvija na rastućoj bazi kapitala, što daje veliki prostor i olakšanje u poslovanju, jer ima direktan uticaj na moral svih uposlenih te mogu raditi bez pritiska da moraju tražiti vanjskog kreditora da bi preživjeli slijedeći mjesec, a i glava će ostati na ramenima. Jednom rječju instant profitabilnost, jer i pozitivna nula je makar pozitivna.

Ovaj članak neka posluži svima vama kao podsjetnik na jednu jednostavnu i korisnu ideju, sa željom da nam svi projekti od prvog dana budu Ness profitabilni! Ukoliko imate neke ideje kako održati troškove niskim, podijelite to sa ostalim u komentarima.