Od jednog posjetioca BAZApodataka portala dobio smo e-mail u kojem se nalazi sljedeći članak. Dotični je, kako je naveo u poruci, žrtva prevare na bankomatima te je zamolio da objavim ovaj članak kako bi se i ostali korisnici "opasne naprave" zaštitili od eventualne prevare.
Budući da se radi o "škakljivim" stvarima, kao administrator portala podcrtavam da je članak objavljen isključivo kako bi pošteni korisnici bankomata prepoznali one uređaje putem kojih im može biti otuđen novac. Iz tog razloga ADMINISTRATOR PORTALA NIJE ODGOVORAN ZA BILO KAKVU ŠTETU NASTALU OPISANIM DETALJIMA.
Iako u BiH mnogi jos nisu poceli da koriste debitne i kreditne kartice, to ne umanjuje broj onih koji to skoro svakodnevno rade, a njihov broj nije mali. Radi tog poveceg protoka novca, moderni lopovi ne kradu vise novcanike (ni pare, ni kartice) nego na skoro neprimjetan nacin kopiraju vasu kreditnu karticu i tako imaju neogranicenu mogucnost pristupa vasim sredstvima na kartici.
Nacin prevara putem debitnih i kreditnih kartica
Da bi lopov mogao da kopira vasu karticu, potrebne su mu dvije stvari: PIN koji koristite za tu karticu, te osnovne podatke sa vase kartice koji se nalaze na famoznoj „crnoj traci". Zastarjela lopovska varijanta jeste da vas prate tokom unosa PIN-a pri dizanju novca sa automata, a nakon toga vam ukradu novcanik u kojem se nalazi kartica. Nedostatak ove metode iz ugla lopova jeste, da cete vi uskoro primjetiti nestanak novcanik i prijaviti kradju i blokirati kartice. Tako lopov ima jako ogranicen vremenski period da digne pare, a takodjer je ogranicen dnevnim limitima na karticama i radi toga takva kradja nije vise cesta.
Druga metoda je mnogo efikasnija, jer cete manjak novca na racuna tek primjetiti kada dobijete izvjestaj (tzv. listing) ili vam ponestane sredstava na kartici. Medjutim ovaj nacin je tehnicki mnogo teze implementirati i izvesti. Naime da bi lopovi ovo izveli moraju svoje tehnicke naprave instalirati na bankomat. Ta naprava se sastoji iz dva elementa: citaca kartice i kamere. Evo kako to izgleda:
Lazni citac se namontira na pravi citac.
Kamera se instalira u gornji dio bankomata, tako da snima unosenje PIN-a odozgo.
Kao sto vidite, lopovi namontiraju svoj lazni citac kartica na onaj pravi, tako da je tesko primjetiti da se ne radi o pravom citacu kartica. Takodjer montiraju minijaturnu kameru na mjesto iz kojeg imaju dobar pogled na tastaturu (pad) za unos PIN-a. Na taj nacin ocitaju „crnu traku" i vide koji je vas PIN. Podatke oni dobiju digitalnim putem direkt u kompjuter, na kojem imaju tzv. card writer tj. napravu koja pise po praznim karticama (koje mozete bez problema kupiti) i na nju prenesu informacije koje su ocitali. Onda odu do nekog automata, ubace tu novu karticu i vas (njima vec poznati) PIN i dizu pare, sve dok vi to ne primjetite ili vam dignu sva sredstva sa kartice.
Sofisticirani lopovi vise ne koriste kameru, jer je nju najlakse pronaci, nego laznu tastaturu (pad) koju zalijepe preko postojece. To izgleda ovako:
Lazni PIN pad (tastatura) se nalijepi preko prave.
Kako se zastiti od kradje na bankomatu?
1. Prije nego sto stavite karticu, prodrmajte dobro plasticnu napravu u koju se ubacuje kartica.
2. Prije nego sto ukucate pin, noktom pokusajte podignuti tastaturu (pad).
3. Tokom ukucavanja PIN-a prekrijte ruku kojom ukucavate PIN, onom rukom kojom ne ukucavate PIN i to sto je blize ruci koja ukucava.
Primjenjujuci ove tri stvari, mozete biti 99% sigurni da ste prilikom podizanja novca sa automata sigurni. Da biste postigli 100%, uvedite sebi e-banking i svaki dan redovno provjeravajte stanje na racunu. Ako primjetite vama nepoznata dizanja novca ili kupovine, odmah se obratite vasoj banci.
Ukoliko razmisljate da prestanete koristiti kartice, morate znati da su za sve kradje krivi ljudi i tako vas isto moze zapasti lopov na salteru od banke. Svaki put kada provuce vasu karticu prilikom dizanja novca u banci, on je u mogucnosti da iste te podatke prikupi na radnom mjestu. Takvi slucajevi nisu rijetkost, jer najteze je sutezati se od kradje gdje ima mnogo novca. Najpametniji kradljivci takve vrste ne kradu velike svote, nego od svakog klijenta po marku ili po fening. Prva poznata digitalna kradja je upravo kradja takve vrste izvedena prije vise od 20 godina. Bankarski sluzbenik je prilikom svake transkacije na svoj licni racun prebacivao automatskim putem po jedan fening. Tako se obogatio i postao milioner. Nakon nekoliko godina intenzivne kradje tek su ga otkrili.
Za zastitu od takve kradje opet je potrebno isto uraditi tj. pratiti redovno sta se desava na vasem kontu tj. ziro racunu. Svake nejasnoce, pa makar se radilo o feningu, treba provjeriti, jer to moze biti indikacija da neko ima pristup vasim sredstvima i mozda samo ceka pravi trenutak da podigne svu vasu ustedjevinu.
| 
